Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija neg...
Saved in:
Main Authors: | , , |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
University of Rijeka
2025-07-01
|
Series: | Psychological Topics |
Subjects: | |
Online Access: | https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007 |
Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
_version_ | 1839624779854774272 |
---|---|
author | Jasna Duranović Ana Marija Bašić Manuela Domitrović |
author_facet | Jasna Duranović Ana Marija Bašić Manuela Domitrović |
author_sort | Jasna Duranović |
collection | DOAJ |
description |
U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija negativno utječe. Ipak, neka istraživanja upućuju na to da odnosi među akademskom prokrastinacijom i čimbenicima poput samoučinkovitosti, depresivnosti, anksioznosti i stresa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Shodno tomu, ključno je dodatno istražiti navedena područja da bi se unaprijedilo teorijsko razumijevanje i razvile učinkovite praktične intervencije s jasno definiranim ciljevima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti na uzorku studenata s područja Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 931 student, od čega 819 (88 %) žena i 112 (12 %) muškaraca. Sudionici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Tuckmanovu skalu prokrastinacije, Skalu akademske samoučinkovitosti i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Za statističku obradu podataka korištena je analiza traga kojom je utvrđeno da studenti koji više prokrastiniraju svoju samoučinkovitost procjenjuju nižom te doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije. Također, studenti koji svoju samoučinkovitost procjenjuju višom doživljavaju manje stresa te simptoma anksioznosti i depresije. Usto, utvrđeno je da, za razliku od dobi, prosjek ocjena i stres izravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije, dok prosjek ocjena, stres i dob neizravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije preko samoučinkovitosti. Jednak je obrazac rezultata bio prisutan i kod anksioznosti i depresivnosti.
|
format | Article |
id | doaj-art-c695dac4300e4437b9dfc29e5ea4dab7 |
institution | Matheson Library |
issn | 1332-0742 1849-0395 |
language | English |
publishDate | 2025-07-01 |
publisher | University of Rijeka |
record_format | Article |
series | Psychological Topics |
spelling | doaj-art-c695dac4300e4437b9dfc29e5ea4dab72025-07-18T08:16:31ZengUniversity of RijekaPsychological Topics1332-07421849-03952025-07-01342Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenataJasna Duranović0Ana Marija Bašić1Manuela Domitrović2Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, HrvatskaSveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, HrvatskaSveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, Hrvatska U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija negativno utječe. Ipak, neka istraživanja upućuju na to da odnosi među akademskom prokrastinacijom i čimbenicima poput samoučinkovitosti, depresivnosti, anksioznosti i stresa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Shodno tomu, ključno je dodatno istražiti navedena područja da bi se unaprijedilo teorijsko razumijevanje i razvile učinkovite praktične intervencije s jasno definiranim ciljevima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti na uzorku studenata s područja Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 931 student, od čega 819 (88 %) žena i 112 (12 %) muškaraca. Sudionici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Tuckmanovu skalu prokrastinacije, Skalu akademske samoučinkovitosti i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Za statističku obradu podataka korištena je analiza traga kojom je utvrđeno da studenti koji više prokrastiniraju svoju samoučinkovitost procjenjuju nižom te doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije. Također, studenti koji svoju samoučinkovitost procjenjuju višom doživljavaju manje stresa te simptoma anksioznosti i depresije. Usto, utvrđeno je da, za razliku od dobi, prosjek ocjena i stres izravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije, dok prosjek ocjena, stres i dob neizravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije preko samoučinkovitosti. Jednak je obrazac rezultata bio prisutan i kod anksioznosti i depresivnosti. https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007 prokrastinacija samoučinkovitoststresanksioznostdepresivnoststudenti |
spellingShingle | Jasna Duranović Ana Marija Bašić Manuela Domitrović Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata Psychological Topics prokrastinacija samoučinkovitost stres anksioznost depresivnost studenti |
title | Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
title_full | Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
title_fullStr | Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
title_full_unstemmed | Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
title_short | Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
title_sort | odnos akademske prokrastinacije samoucinkovitosti stresa anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata |
topic | prokrastinacija samoučinkovitost stres anksioznost depresivnost studenti |
url | https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007 |
work_keys_str_mv | AT jasnaduranovic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata AT anamarijabasic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata AT manueladomitrovic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata |