Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata

U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija neg...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Authors: Jasna Duranović, Ana Marija Bašić, Manuela Domitrović
Format: Article
Language:English
Published: University of Rijeka 2025-07-01
Series:Psychological Topics
Subjects:
Online Access:https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1839624779854774272
author Jasna Duranović
Ana Marija Bašić
Manuela Domitrović
author_facet Jasna Duranović
Ana Marija Bašić
Manuela Domitrović
author_sort Jasna Duranović
collection DOAJ
description U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija negativno utječe. Ipak, neka istraživanja upućuju na to da odnosi među akademskom prokrastinacijom i čimbenicima poput samoučinkovitosti, depresivnosti, anksioznosti i stresa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Shodno tomu, ključno je dodatno istražiti navedena područja da bi se unaprijedilo teorijsko razumijevanje i razvile učinkovite praktične intervencije s jasno definiranim ciljevima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti na uzorku studenata s područja Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 931 student, od čega 819 (88 %) žena i 112 (12 %) muškaraca. Sudionici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Tuckmanovu skalu prokrastinacije, Skalu akademske samoučinkovitosti i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Za statističku obradu podataka korištena je analiza traga kojom je utvrđeno da studenti koji više prokrastiniraju svoju samoučinkovitost procjenjuju nižom te doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije. Također, studenti koji svoju samoučinkovitost procjenjuju višom doživljavaju manje stresa te simptoma anksioznosti i depresije. Usto, utvrđeno je da, za razliku od dobi, prosjek ocjena i stres izravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije, dok prosjek ocjena, stres i dob neizravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije preko samoučinkovitosti. Jednak je obrazac rezultata bio prisutan i kod anksioznosti i depresivnosti.
format Article
id doaj-art-c695dac4300e4437b9dfc29e5ea4dab7
institution Matheson Library
issn 1332-0742
1849-0395
language English
publishDate 2025-07-01
publisher University of Rijeka
record_format Article
series Psychological Topics
spelling doaj-art-c695dac4300e4437b9dfc29e5ea4dab72025-07-18T08:16:31ZengUniversity of RijekaPsychological Topics1332-07421849-03952025-07-01342Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenataJasna Duranović0Ana Marija Bašić1Manuela Domitrović2Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, HrvatskaSveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, HrvatskaSveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, Zadar, Hrvatska U posljednje se vrijeme sve češće primjećuje sklonost učenika i studenata da važne obveze odgađaju do trenutka kada ih više nije moguće izbjeći. Uspješnost izvršavanja zadataka, mentalno zdravlje i opća kvaliteta života samo su neki od aspekata ukupne dobrobiti pojedinca na koje prokrastinacija negativno utječe. Ipak, neka istraživanja upućuju na to da odnosi među akademskom prokrastinacijom i čimbenicima poput samoučinkovitosti, depresivnosti, anksioznosti i stresa još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Shodno tomu, ključno je dodatno istražiti navedena područja da bi se unaprijedilo teorijsko razumijevanje i razvile učinkovite praktične intervencije s jasno definiranim ciljevima. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnose prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti na uzorku studenata s područja Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovao 931 student, od čega 819 (88 %) žena i 112 (12 %) muškaraca. Sudionici su ispunjavali Upitnik sociodemografskih podataka, Tuckmanovu skalu prokrastinacije, Skalu akademske samoučinkovitosti i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Za statističku obradu podataka korištena je analiza traga kojom je utvrđeno da studenti koji više prokrastiniraju svoju samoučinkovitost procjenjuju nižom te doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresije. Također, studenti koji svoju samoučinkovitost procjenjuju višom doživljavaju manje stresa te simptoma anksioznosti i depresije. Usto, utvrđeno je da, za razliku od dobi, prosjek ocjena i stres izravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije, dok prosjek ocjena, stres i dob neizravno doprinose objašnjenju varijance prokrastinacije preko samoučinkovitosti. Jednak je obrazac rezultata bio prisutan i kod anksioznosti i depresivnosti. https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007 prokrastinacija samoučinkovitoststresanksioznostdepresivnoststudenti
spellingShingle Jasna Duranović
Ana Marija Bašić
Manuela Domitrović
Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
Psychological Topics
prokrastinacija
samoučinkovitost
stres
anksioznost
depresivnost
studenti
title Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
title_full Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
title_fullStr Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
title_full_unstemmed Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
title_short Odnos akademske prokrastinacije, samoučinkovitosti, stresa, anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
title_sort odnos akademske prokrastinacije samoucinkovitosti stresa anksioznosti i depresivnosti kod hrvatskih studenata
topic prokrastinacija
samoučinkovitost
stres
anksioznost
depresivnost
studenti
url https://www.pt.ffri.hr/pt/article/view/1007
work_keys_str_mv AT jasnaduranovic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata
AT anamarijabasic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata
AT manueladomitrovic odnosakademskeprokrastinacijesamoucinkovitostistresaanksioznostiidepresivnostikodhrvatskihstudenata