Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske

U ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedol...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Main Author: Mirko Gojić
Format: Article
Language:English
Published: Croatian Society of Chemical Engineers 2025-07-01
Series:Kemija u Industriji
Subjects:
Online Access:http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdf
Tags: Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
_version_ 1839626483176308736
author Mirko Gojić
author_facet Mirko Gojić
author_sort Mirko Gojić
collection DOAJ
description U ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedolske kulture lijevala se arsenska bronca. U početku lijevana su oruđa, oružje, nakit itd. Od 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata otvarale su se brojne ljevaonice, posebice na području Rijeke i okolice, Slavonije (Slavonski Brod, Požega itd.), Zagreba i okolice, Dalmacije (Šibenik, Split), Siska i okolice itd. Opremljenost ljevaonicama bila je veoma slaba i nedostajalo je stručnog kadra, a rad se odvijao zanatski. Nositelji ljevarske proizvodnje su ljevači stranci tzv. univerzalnog karaktera, a inženjerskog kadra gotovo nije ni bilo. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je do obnavljanja prijeratnih i otvaranja novih ljevaonica. Tijekom 1946. godine u 17 ljevaonica proizvedeno je oko 8 kt odljevaka. U prvih 15 godina nakon rata vrlo se slabo investiralo u modernizaciju ljevaonica. U razdoblju 1959. – 1963. dio ljevaonica prelazi s obrtničkog na industrijski način proizvodnje, što je bitno povećalo proizvodnju odljevaka (posebice sivog lijeva). Od 1964. do 1970. započinje razvoj i modernizacija ljevaonica, što je dovelo do porasta proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5 %. Najveća proizvodnja u ljevaonicama bila je u razdoblju od 1983. do 1987. kad se proizvodilo između 123 i 127 kt odljevaka. Krajem 1980-ih, a posebice početkom 1990-ih, znatno je smanjena proizvodnja odljevaka. Posljednjih 30-ak godina proizvodnja odljevaka progresivno raste. Tijekom 2023. u 25 ljevaonica proizvedeno je 109,9 kt odljevaka (31,87 % željeznih lijevova i 68,11 % neželjeznih lijevova) s 4266 zaposlenika. Važan doprinos razvoju ljevarstva proističe od visokoškolskih i znanstvenih institucija, Hrvatskog udruženja za ljevarstvo itd.
format Article
id doaj-art-92d04f46f610405aaa74b0a08b4afcb1
institution Matheson Library
issn 0022-9830
1334-9090
language English
publishDate 2025-07-01
publisher Croatian Society of Chemical Engineers
record_format Article
series Kemija u Industriji
spelling doaj-art-92d04f46f610405aaa74b0a08b4afcb12025-07-17T09:55:39ZengCroatian Society of Chemical EngineersKemija u Industriji0022-98301334-90902025-07-01747-832133410.15255/KUI.2024.056Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike HrvatskeMirko Gojić0Sveučilište u Zagrebu, Metalurški fakultet, Aleja narodnih heroja 3, 44 000 SisakU ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedolske kulture lijevala se arsenska bronca. U početku lijevana su oruđa, oružje, nakit itd. Od 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata otvarale su se brojne ljevaonice, posebice na području Rijeke i okolice, Slavonije (Slavonski Brod, Požega itd.), Zagreba i okolice, Dalmacije (Šibenik, Split), Siska i okolice itd. Opremljenost ljevaonicama bila je veoma slaba i nedostajalo je stručnog kadra, a rad se odvijao zanatski. Nositelji ljevarske proizvodnje su ljevači stranci tzv. univerzalnog karaktera, a inženjerskog kadra gotovo nije ni bilo. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je do obnavljanja prijeratnih i otvaranja novih ljevaonica. Tijekom 1946. godine u 17 ljevaonica proizvedeno je oko 8 kt odljevaka. U prvih 15 godina nakon rata vrlo se slabo investiralo u modernizaciju ljevaonica. U razdoblju 1959. – 1963. dio ljevaonica prelazi s obrtničkog na industrijski način proizvodnje, što je bitno povećalo proizvodnju odljevaka (posebice sivog lijeva). Od 1964. do 1970. započinje razvoj i modernizacija ljevaonica, što je dovelo do porasta proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5 %. Najveća proizvodnja u ljevaonicama bila je u razdoblju od 1983. do 1987. kad se proizvodilo između 123 i 127 kt odljevaka. Krajem 1980-ih, a posebice početkom 1990-ih, znatno je smanjena proizvodnja odljevaka. Posljednjih 30-ak godina proizvodnja odljevaka progresivno raste. Tijekom 2023. u 25 ljevaonica proizvedeno je 109,9 kt odljevaka (31,87 % željeznih lijevova i 68,11 % neželjeznih lijevova) s 4266 zaposlenika. Važan doprinos razvoju ljevarstva proističe od visokoškolskih i znanstvenih institucija, Hrvatskog udruženja za ljevarstvo itd.http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdfljevarstvoželjezobakaraluminijželjezni odljevcineželjezni odljevci
spellingShingle Mirko Gojić
Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
Kemija u Industriji
ljevarstvo
željezo
bakar
aluminij
željezni odljevci
neželjezni odljevci
title Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
title_full Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
title_fullStr Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
title_full_unstemmed Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
title_short Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
title_sort povijesni razvoj ljevarstva na podrucju danasnje republike hrvatske
topic ljevarstvo
željezo
bakar
aluminij
željezni odljevci
neželjezni odljevci
url http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdf
work_keys_str_mv AT mirkogojic povijesnirazvojljevarstvanapodrucjudanasnjerepublikehrvatske