Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske
U ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedol...
Saved in:
Main Author: | |
---|---|
Format: | Article |
Language: | English |
Published: |
Croatian Society of Chemical Engineers
2025-07-01
|
Series: | Kemija u Industriji |
Subjects: | |
Online Access: | http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdf |
Tags: |
Add Tag
No Tags, Be the first to tag this record!
|
_version_ | 1839626483176308736 |
---|---|
author | Mirko Gojić |
author_facet | Mirko Gojić |
author_sort | Mirko Gojić |
collection | DOAJ |
description | U ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedolske kulture lijevala se arsenska bronca. U početku lijevana su oruđa, oružje, nakit itd. Od 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata otvarale su se brojne ljevaonice, posebice na području Rijeke i okolice, Slavonije (Slavonski Brod, Požega itd.), Zagreba i okolice, Dalmacije (Šibenik, Split), Siska i okolice itd. Opremljenost ljevaonicama bila je veoma slaba i nedostajalo je stručnog kadra, a rad se odvijao zanatski. Nositelji ljevarske proizvodnje su ljevači stranci tzv. univerzalnog karaktera, a inženjerskog kadra gotovo nije ni bilo. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je do obnavljanja prijeratnih i otvaranja novih ljevaonica. Tijekom 1946. godine u 17 ljevaonica proizvedeno je oko 8 kt odljevaka. U prvih 15 godina nakon rata vrlo se slabo investiralo u modernizaciju ljevaonica. U razdoblju 1959. – 1963. dio ljevaonica prelazi s obrtničkog na industrijski način proizvodnje, što je bitno povećalo proizvodnju odljevaka (posebice sivog lijeva). Od 1964. do 1970. započinje razvoj i modernizacija ljevaonica, što je dovelo do porasta proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5 %. Najveća proizvodnja u ljevaonicama bila je u razdoblju od 1983. do 1987. kad se proizvodilo između 123 i 127 kt odljevaka. Krajem 1980-ih, a posebice početkom 1990-ih, znatno je smanjena proizvodnja odljevaka. Posljednjih 30-ak godina proizvodnja odljevaka progresivno raste. Tijekom 2023. u 25 ljevaonica proizvedeno je 109,9 kt odljevaka (31,87 % željeznih lijevova i 68,11 % neželjeznih lijevova) s 4266 zaposlenika. Važan doprinos razvoju ljevarstva proističe od visokoškolskih i znanstvenih institucija, Hrvatskog udruženja za ljevarstvo itd. |
format | Article |
id | doaj-art-92d04f46f610405aaa74b0a08b4afcb1 |
institution | Matheson Library |
issn | 0022-9830 1334-9090 |
language | English |
publishDate | 2025-07-01 |
publisher | Croatian Society of Chemical Engineers |
record_format | Article |
series | Kemija u Industriji |
spelling | doaj-art-92d04f46f610405aaa74b0a08b4afcb12025-07-17T09:55:39ZengCroatian Society of Chemical EngineersKemija u Industriji0022-98301334-90902025-07-01747-832133410.15255/KUI.2024.056Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike HrvatskeMirko Gojić0Sveučilište u Zagrebu, Metalurški fakultet, Aleja narodnih heroja 3, 44 000 SisakU ovom radu prikazan je povijesni pregled razvoja ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske. Ljevarstvo kao metalurška djelatnost na području današnje Republike Hrvatske datira više od 6000 godina. Arheološki nalazi svjedoče o početcima razvoja ljevarstva u bakrenom dobu. Za vrijeme vučedolske kulture lijevala se arsenska bronca. U početku lijevana su oruđa, oružje, nakit itd. Od 19. stoljeća do početka Drugoga svjetskog rata otvarale su se brojne ljevaonice, posebice na području Rijeke i okolice, Slavonije (Slavonski Brod, Požega itd.), Zagreba i okolice, Dalmacije (Šibenik, Split), Siska i okolice itd. Opremljenost ljevaonicama bila je veoma slaba i nedostajalo je stručnog kadra, a rad se odvijao zanatski. Nositelji ljevarske proizvodnje su ljevači stranci tzv. univerzalnog karaktera, a inženjerskog kadra gotovo nije ni bilo. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je do obnavljanja prijeratnih i otvaranja novih ljevaonica. Tijekom 1946. godine u 17 ljevaonica proizvedeno je oko 8 kt odljevaka. U prvih 15 godina nakon rata vrlo se slabo investiralo u modernizaciju ljevaonica. U razdoblju 1959. – 1963. dio ljevaonica prelazi s obrtničkog na industrijski način proizvodnje, što je bitno povećalo proizvodnju odljevaka (posebice sivog lijeva). Od 1964. do 1970. započinje razvoj i modernizacija ljevaonica, što je dovelo do porasta proizvodnje s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5 %. Najveća proizvodnja u ljevaonicama bila je u razdoblju od 1983. do 1987. kad se proizvodilo između 123 i 127 kt odljevaka. Krajem 1980-ih, a posebice početkom 1990-ih, znatno je smanjena proizvodnja odljevaka. Posljednjih 30-ak godina proizvodnja odljevaka progresivno raste. Tijekom 2023. u 25 ljevaonica proizvedeno je 109,9 kt odljevaka (31,87 % željeznih lijevova i 68,11 % neželjeznih lijevova) s 4266 zaposlenika. Važan doprinos razvoju ljevarstva proističe od visokoškolskih i znanstvenih institucija, Hrvatskog udruženja za ljevarstvo itd.http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdfljevarstvoželjezobakaraluminijželjezni odljevcineželjezni odljevci |
spellingShingle | Mirko Gojić Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske Kemija u Industriji ljevarstvo željezo bakar aluminij željezni odljevci neželjezni odljevci |
title | Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske |
title_full | Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske |
title_fullStr | Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske |
title_full_unstemmed | Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske |
title_short | Povijesni razvoj ljevarstva na području današnje Republike Hrvatske |
title_sort | povijesni razvoj ljevarstva na podrucju danasnje republike hrvatske |
topic | ljevarstvo željezo bakar aluminij željezni odljevci neželjezni odljevci |
url | http://silverstripe.fkit.hr/kui/assets/Uploads/6-321-334-KUI-7-8-2025.pdf |
work_keys_str_mv | AT mirkogojic povijesnirazvojljevarstvanapodrucjudanasnjerepublikehrvatske |